Sustavi ·

Dizalica topline i podno grijanje: najbolji par

Topao pod u svijetlom dnevnom boravku

Podno grijanje i dizalica topline gotovo su savršen spoj. Pod grije veliku površinu, pa mu je dovoljna voda od oko 30 do 35 °C. Na toj temperaturi dizalica topline radi s najvećom učinkovitošću.

Prednosti

  • Niža potrošnja: što je niža temperatura vode, to je viši SCOP.
  • Ugodna toplina: toplina se ravnomjerno širi od poda, bez propuha i suhog zraka uz radijatore.
  • Više prostora: nema radijatora na zidovima.

Na što paziti kod planiranja

  • Razmak cijevi i podne obloge. Pločice dobro provode toplinu; debeli tepisi i neki drveni podovi smanjuju učinak.
  • Hidraulički uravnotežen razdjelnik da sve prostorije dobiju dovoljno topline.
  • Regulacija po prostorijama s termostatima koji ne prekidaju protok prenaglo, jer dizalica topline voli mirne, duge cikluse rada.

Hlađenje ljeti

Mnoge dizalice topline zrak/voda mogu ljeti hladiti. Kroz podno grijanje to je blago hlađenje: voda ne smije biti prehladna, jer se na podu može stvoriti kondenzacija. Regulacija zato prati temperaturu rosišta. Za jače hlađenje dodaju se ventilokonvektori.

Kombinacija s radijatorima

U kućama gdje je prizemlje s podnim grijanjem, a kat s radijatorima, rade se dva kruga grijanja s različitim temperaturama. Dizalica topline tada radi na temperaturi koju traži zahtjevniji krug, pa je dobro radijatore dimenzionirati za što nižu temperaturu.

Trebate procjenu za svoju kuću?

Pošalji upit

Još savjeta

Bijeli panelni radijator u svijetloj dnevnoj sobi

Prelazak s plina

Dizalica topline za radijatore: radi li bez podnog grijanja?

Česta zabluda je da dizalica topline radi samo s podnim grijanjem. U većini kuća s radijatorima može raditi vrlo dobro, ako se poštuje jedno pravilo: radijatori moraju kuću zagrijati vodom niže temperature nego što je to radio stari kotao.

Pročitajte članak

Svi savjeti