Grijanje
Česta zabluda je da dizalica topline radi samo s podnim grijanjem. U većini kuća s radijatorima može raditi vrlo dobro, ako se poštuje jedno pravilo: radijatori moraju kuću zagrijati vodom niže temperature nego što je to radio stari kotao.
Ključ je temperatura polaza
Plinski kotlovi često su podešeni na 70 °C ili više. Dizalica topline najučinkovitija je do 45 °C, a dobro radi i do 55 °C. Ako kuća ostaje topla na nižoj temperaturi, radijatori su dovoljni.
Kako provjeriti: zimi, u hladnom tjednu, smanjite polaz na postojećem kotlu na 55 °C. Ako su sve prostorije ugodne, imate dobru polazišnu točku. Ako je jedna ili dvije sobe prehladne, obično je dovoljno samo njih opremiti većim radijatorom.
Što pomaže radijatorima
- Veći ili dublji radijatori (npr. tip 22 ili 33 umjesto tipa 11) daju istu toplinu na nižoj temperaturi.
- Hidrauličko uravnoteženje osigurava da svaki radijator dobije pravu količinu vode.
- Izolacija i brtvljenje prozora smanjuju potrebnu snagu, a time i temperaturu vode.
Kada uzeti visokotemperaturnu dizalicu topline
U starijim kućama koje se ne mogu lako obnoviti dobro dođu modeli koji postižu polaznu temperaturu do 70 °C, poput Viessmann Vitocal 250-A s prirodnom radnom tvari R290. Rade s postojećim radijatorima, ali na višoj temperaturi troše više struje. Zato se isplati barem djelomično poboljšati kuću.
Druga mogućnost: hibrid
Ako radijatori za najhladnije dane ipak traže visoku temperaturu, hibridni sustav kombinira dizalicu topline i plinski kotao koji uskače samo na vrhuncima.
