
Pitanje "koliko kW trebam" najčešće je pitanje kod odabira dizalice topline. Odgovor ne ovisi samo o kvadraturi, nego prije svega o tome koliko kuća gubi topline.
Okvirni izračun
Toplinski gubici izražavaju se u vatima po kvadratnom metru (W/m²). Okvirne vrijednosti:
| Kuća | Okvirni gubici |
|---|---|
| Nova, dobro izolirana (niskoenergetska) | 30 do 50 W/m² |
| Starija kuća s fasadom i novim prozorima | 50 do 80 W/m² |
| Starija neizolirana kuća | 100 W/m² i više |
Primjeri:
| Kvadratura | Dobro izolirana | Djelomično izolirana | Neizolirana |
|---|---|---|---|
| 100 m² | oko 3 do 5 kW | oko 5 do 8 kW | 10 kW i više |
| 150 m² | oko 5 do 8 kW | oko 8 do 12 kW | 15 kW i više |
| 200 m² | oko 6 do 10 kW | oko 10 do 16 kW | 20 kW i više |
Ove su brojke samo orijentacija. Za ispravan odabir radi se proračun toplinskih gubitaka prema normi HRN EN 12831.
Zašto ne treba uzeti "malo jaču"
Prevelika dizalica topline često se pali i gasi. To skraćuje vijek kompresora i smanjuje učinkovitost. Moderne inverterske dizalice prilagođavaju snagu, ali i one imaju donju granicu ispod koje ne mogu raditi kontinuirano.
Topla voda i dodatna potrošnja
Ako dizalica topline grije i potrošnu toplu vodu, uzima se u obzir broj ukućana i veličina spremnika. Za kućanstvo od četiri osobe obično se bira spremnik od 200 do 300 litara.
Što nam treba za preporuku
Kvadratura, godina gradnje, debljina izolacije, vrsta prozora, ogrjevna tijela, broj ukućana i trenutačna godišnja potrošnja plina, lož ulja ili drva. Iz potrošnje goriva može se dobro procijeniti i stvarna potreba kuće.
Grijanje

