Grijanje
Dizalica topline ne proizvodi toplinu izgaranjem, nego je premješta. Uzima toplinu iz vanjskog zraka, tla ili vode i predaje je vašem sustavu grijanja. Isti princip koristi hladnjak, samo obrnuto: hladnjak izvlači toplinu iz unutrašnjosti i izbacuje je van.
Četiri koraka kruga
- Isparivač. Radna tvar u vanjskoj jedinici ima vrlo nisku temperaturu vrelišta. I zrak od minus 10 °C dovoljno je topao da je ispari.
- Kompresor. Para se stlačuje, a pritom joj naglo raste temperatura.
- Kondenzator. Vruća para predaje toplinu vodi u sustavu grijanja i ponovo se ukapljuje.
- Ekspanzijski ventil. Tlak se smanjuje, radna tvar se hladi i krug počinje ispočetka.
Zašto je učinkovita
Struja pokreće kompresor i ventilator, ali većinu topline daje okolina. Zato dizalica topline iz 1 kWh struje daje 3 do 5 kWh topline. Ta se vrijednost naziva COP, a prosjek kroz cijelu sezonu SCOP.
O čemu ovisi učinkovitost
- Temperatura vode u sustavu. Što je niža, to bolje. Podno grijanje radi na oko 35 °C, radijatori obično na 45 do 55 °C.
- Vanjska temperatura. Kad je hladnije, učinkovitost pada, ali moderni uređaji rade i na minus 20 °C.
- Ispravna snaga i ugradnja. Pravilno dimenzioniran i podešen uređaj radi dulje i mirnije, bez čestog paljenja i gašenja.
Vrste dizalica topline
- Zrak/voda: najčešća, toplinu uzima iz vanjskog zraka i grije vodu za radijatore, podno grijanje i toplu vodu.
- Tlo/voda: toplinu uzima iz tla preko sondi ili kolektora; skuplja ugradnja, ali vrlo stabilan rad.
- Voda/voda: koristi podzemnu vodu, kad je ima u dovoljnoj količini.
- Zrak/zrak: to je zapravo klima uređaj koji grije zrak u prostoriji.
