Prelazak s plina ·

Zamjena plinskog bojlera dizalicom topline: kada se isplati i kako izgleda prelazak

Plinski bojler u kuhinji i vanjska jedinica uz kuću

Sve više vlasnika kuća razmišlja o tome da stari plinski bojler zamijeni dizalicom topline. Razlozi su jasni: nema plinskog priključka ni dimnjaka, nema godišnjeg pregleda plinske instalacije, a dizalica topline ljeti može i hladiti. Ipak, zamjena nije samo skidanje jednog uređaja i montaža drugog. Isplati se kad je kuća spremna, a ponekad je bolji korak hibridni sustav.

Kada je kuća spremna za dizalicu topline

Dizalica topline radi najučinkovitije kad grije vodu na nižu temperaturu. Zato su ključna tri pitanja:

  • Koliko kuća gubi topline? Kuća s izoliranom fasadom i novim prozorima treba znatno manje snage od neizolirane kuće iste veličine.
  • Kakva su ogrjevna tijela? Podno grijanje je idealno. Radijatori također mogu, ako su dovoljno veliki da kuću zagriju vodom od 45 do 55 °C.
  • Kolika je temperatura vode danas? Ako vaš plinski bojler cijelu zimu radi na 70 °C i kuća je tek dovoljno topla, prvo treba provjeriti izolaciju i radijatore.

Jednostavan test: u hladnim danima smanjite temperaturu polaza na bojleru na 55 °C. Ako kuća ostaje topla, vrlo je vjerojatno spremna za dizalicu topline.

Kako izgleda prelazak korak po korak

  1. Procjena kuće i proračun toplinskih gubitaka. Na temelju njega bira se snaga dizalice topline. Prevelik uređaj se često pali i gasi, a premalen ne pokriva najhladnije dane.
  2. Provjera radijatora i hidraulike. Po potrebi se mijenja nekoliko radijatora ili dodaje međuspremnik.
  3. Topla voda. Plinski kombi bojler grije vodu protočno. Dizalica topline vodu sprema u spremnik, pa treba predvidjeti mjesto za njega.
  4. Mjesto za vanjsku jedinicu. Bira se tako da zrak struji slobodno i da buka ne smeta vama ni susjedima.
  5. Električni priključak. Provjerava se je li postojeća priključna snaga dovoljna ili je treba povećati.
  6. Plin. Ako plin više ne trebate, priključak se može odjaviti. Ako uz dizalicu zadržavate kotao, plin ostaje za najhladnije dane.

A potrošnja?

Dizalica topline iz jednog kilovatsata struje proizvede nekoliko kilovatsati topline. Omjer kroz cijelu sezonu zove se SCOP. Primjer: kuća koja godišnje treba 15.000 kWh topline, uz SCOP 3,5, potrošit će oko 4.300 kWh struje za grijanje. Stvarni rezultat ovisi o kući, klimi i temperaturi vode.

Što ako kuća još nije spremna?

Tada je dobro rješenje hibridni sustav: dizalica topline pokriva veći dio sezone, a plinski kotao uskače samo kad je najhladnije. Kuću možete obnavljati postupno, a kasnije prijeći samo na dizalicu topline.

Trebate procjenu za svoju kuću?

Pošalji upit

Još savjeta

Bijeli panelni radijator u svijetloj dnevnoj sobi

Prelazak s plina

Dizalica topline za radijatore: radi li bez podnog grijanja?

Česta zabluda je da dizalica topline radi samo s podnim grijanjem. U većini kuća s radijatorima može raditi vrlo dobro, ako se poštuje jedno pravilo: radijatori moraju kuću zagrijati vodom niže temperature nego što je to radio stari kotao.

Pročitajte članak

Svi savjeti